Glavne komponente
Glavna komponenta vune je keratin, koji se sastoji od raznih -aminokiselinskih ostataka. Ovi ostaci se mogu povezati u duge, spiralne lance koji sadrže karboksilne, amino i hidroksilne grupe, formirajući veze soli i vodikove veze između molekula. Dugi lanci su povezani poprečnim-vezama formiranim disulfidnim vezama cistina. Ova hemijska struktura određuje svojstva vune. Na primjer, kada se dugi lanci makromolekula vunenih vlakana istegnu vanjskom silom, oni prelaze iz - spiralnog oblika u - produženi oblik, a zatim se vraćaju u - oblik nakon što se sila ukloni. To rezultira izvrsnom deformacijom istezanja i elastičnošću vune. Snažan kapacitet vune da upija vlagu povezan je s nekim grupama na njenim bočnim lancima. Vuna je otpornija na kiseline nego na alkalije jer alkalije lako razgrađuju disulfidne grupe u cistinu, oštećujući vunu. Oksidirajuća sredstva također mogu uništiti disulfidne grupe, oštećujući vunu.
Physical Properties
Glavna fizička svojstva vune uključuju finoću, dužinu, naboranost, čvrstoću, elastičnost, svojstva filcanja, upijanje vlage, boju i sjaj. Finoća je ključna tehnološka karakteristika koja određuje kvalitetu i upotrebljivost vunenih vlakana, izražena u mikrometrima (µm) kao prečnik ili broj vlakana. Što je manja finoća i veći broj, to je finije pređe. Dužina uključuje prirodnu dužinu i rastegnutu dužinu; prvi se odnosi na ravnu-udaljenost između dva kraja snopa vlakana, dok je drugi dužina mjerena nakon što je vlakno ispravljeno. Fina vuna ima stopu istezanja od preko 20%, dok je polu{6}}fina vuna oko 10-20%. Uz istu finoću, duža vuna rezultira većim performansama predenja i boljim kvalitetom gotovog proizvoda. Nabor se široko koristi za procjenu kvaliteta vune; vuna sa ujednačenim savijanjem proizvodi pređu i proizvode koji su mekani na dodir, elastični i topli. Fina vuna ima veliki broj nabora i gustinu, dok gruba vuna ima valovitu ili ravnu, nenaboranu dlaku. Čvrstoća i izduženje direktno utiču na čvrstoću gotovog proizvoda. Snaga se odnosi na naprezanje vune prilikom kidanja; elongacija se odnosi na povećanje dužine zbog sile loma. Čvrstoća na lomljenje uvelike varira među različitim vrstama vune. Za vunu iste vrste, finoća je direktno proporcionalna njenoj apsolutnoj snazi; što je vuna grublja, to je njena snaga veća. Što je medula razvijenija u medularnoj vuni, to je njena otpornost na lomljenje slabija. Izduženje vune se uglavnom kreće od 20% do 50%. Elastičnost omogućava proizvodima da zadrže svoj izvorni oblik i nezaobilazna je karakteristika vune koja se koristi u tepisima i ćebadima. Vuna općenito ima izvrsna svojstva filcanja i upijanja vlage. Sjaj je često povezan sa stanjem ljuski koje pokrivaju površinu vlakana; fina vuna slabije odbija svjetlost i ima mekši sjaj, dok gruba vuna ima jak i sjajan sjaj. Slab sjaj je često uzrokovan oštećenjem sloja ljuske.
